Početna grupa!

Škola plesa Nuelis organizuje upis na kurs plesa. Možete se prijaviti preko kontakt forme na sajtu ili telefonom!

Detaljnije

Mladenački ples

Ako želite da vas naučimo da odigrate mladenački ili svadbeni ples, možete nas kontaktirati. Odaberite plesove koje želite – i odigraćete ih pred gostima!
Kao mladenački ples možete izabrati valcere, tango, foxtrot, rumbu, ča-ča, sambu, salsu…

Detaljnije

Sezona 2012/2013

U sezoni 2012/2013. časovi se održavaju sredom od 21:00h i nedeljom od 20:00h. Za studente doma “4.april” i profesore Beogradskog univerziteta plesna škola je besplatna! Upis novih članova i formiranje grupa se vrši svakog meseca.

Pridružite nam se!

Detaljnije

Eventualna odlaganja časova

Zbog raznih aktivnosti u okviru studentskog doma “4.april” moguća su iznenadna odlaganja časova. O ovakvim stvarima ćemo vas obaveštavati čim za njih saznamo, i objaviti na ovom sajtu, preko sms, e-mail, ili putem broja telefona koji nam ostavite.

Detaljnije

Quickstep

Quickstep je ponikao iz slowfoxa. Tokom 20-ih godina mnogi bendovi su svirali slowfox suviše brzo i veliki otvoreni koraci slowfoxa nisu mogli biti izvođeni uz brzi ritam. Tako je nastao quickstep, koji je na početku bio verzija progresivnog plesa charlestona (solo plesa). Oduzimajući mu karakteristične pokrete kolena napravljen je quickstep, ples za dvoje. Od 1928. do 1929. godine quickstep je konačno uobličen, sa karakteristikama chasse koraka. Brzina mu je oko 55 taktova u minuti, a takt je četvoro-četvrtinski.

Detaljnije

Slow fox

Slow fox je nastao u Engleskoj u vremenu pre Prvog Svetskog rata. U svom početku je bio strastven ples sa sporim i brzim pokretima. Evropski plesni koreografi nisu podržavali divlji karakter slow foxa i počeli su sve više da ga razvlače. Između 1922. i 1929. Frank Ford s kojim je Josephine Bradly obično demonstrirala ovaj ples, su razvili osnovne pokrete slow foxa. Slow fox karakterišu spori, dugi, otegnuti koraci koji se kombinuju sa nizom bržih, kraćih koraka. Brzina mu je oko 30 taktova u minuti, a takk je četvoro-četvrtinski.

Detaljnije

Fokstrot

Fokstrot je nastao u leto 1914. godine, a stvorio ga je glumac Harry Fox (Arthur Carringford, Fox rođen 1882. u Pomoni u Kaliforniji). Već kao petnaestogodišnjak Fox je bio prisiljen da se brine o sebi. Da bi zaradio novac, pridružio se na turneji jednom putujućem cirkusu, a jedno vreme je profesionalno igrao bejzbol. Jednom muzičkom izdavaču se svideo njegov glas pa ga je zaposlio kao pevača u vodviljima u San Francisku. Godine 1904. pojavio se u komediji “Mr. Frisky of Frisco” u pozorištu Belvedere. Nakon velikog potresa i požara u San Francisku 1906. godine, Harry Fox preselio se u Njujork, gde se početkom 1914. godine pojavio u brojnim vodviljima. Svoj talenat je udružio sa Yansci Dolly iz poznatih “Dolly Sisters” u jednom Hammersteinovom komadu...

Detaljnije

Tango

Pretpostavlja se da tango potiče iz Španije ili Maroka. Čak je i značenje samog imena nejasno. Pretpostavlja se da znači bubanj, grupni ples crnaca, zabava ili ples u paru. Prema nekim teorijama, ime je posuđeno iz afro-kubanske reči “tangana” ili “tambor”. Na Kubi i u Brazilu se izraz pojavio početkom 19. veka, a označavao je solo ples kojeg su izvodile žene. Tek kasnije se tango počeo izvoditi u paru. Rodno mesto tanga kakvog danas poznajemo je na zapadnoj obali La Plate, u Buenos Airesu, i zato mnogi tango nazivaju “Argentinski tango”.
Priča tanga započinje s argentinskim gaučosima koji su odlazili u noćne klubove i molili lokalne devojke za ples. Kako su gaučosi stalno jahali, pri čemu su kolena u savijenom položaju, taj položaj nogu su preneli i na ples...

Detaljnije

Engleski i bečki valcer

Reč valcer potiče od nemačke reči “walzen”, što znači: kotrljati, okretati, kliziti. Valcer je nastao u alpskim regijama Austrije i četvrtima Beča. Izvori su mu u folklornim plesovima austrijskih seljaka. Pojavio se u 17. veku, a u 18. veku je bio masovno prihvaćen od strane austrijskog plemstva. U Engleskoj se prvi zapisi o valceru javljaju 1801. godine, međutim zbog strogog engleskog morala bio je prihvaćen u sporijem ritmu. U početku je valcer bio izložen kritikama dvorskih majstora plesa zbog preblizog i prisnog držanja kao i zbog brzih okreta. 1928. godine valcer je doživeo svoju ekspanziju i preplavio plesne dvorane širom Evrope.
Muzika valcera je u 3/4 taktu, s jakim naglaskom na prvom udarcu.
Učenjem standardnih plesova među kojima su glavni reprezenti upravo bečki ...

Detaljnije

Salsa

Salsa je jedan od popularnijih plesova poslednjih godina. Reč salsa znači – vrlo začinjeni sos. Reč je modernizovanom kubanskom plesu”Son”. Ritam sekcija je vrlo snažna i sastoji se od raznih vrsta udaraljki: Marakas, Guiros, Clave, Congos, Bongo… Krajem 60-ih godina kubanski “Son” se pomešao i sa drugim latino ritmovima kao što su “Merengue”, “Bossanova”, “Cumbia”, “Cha-cha-cha”, “Mambo” i “Boogie-Woogie”. Rezultirajući ritam zvao se “boogaloo”. “Rueda de Casino” je specifičan način plesanja. Parovi plešu u krugu vođeni glasom lidera. Koreni ovakvog plesanja dolaze iz španskog plesa “Contradaza”. Naglasak je na figurama u kojima se partneri prepliću zavodeci jedno drugo na šaljiv i šarmantan način.

Detaljnije